Povišeni krvni tlak (hipertenzija)

Što je povišeni krvni tlak (hipertenzija)?

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija je stanje koje se javlja kad je tlak u velikim arterijama previsok. S obzirom da je to poremećaj koji u početku ne izaziva smetnje, jedini način da otkrijete hipertenziju jest da mjerite svoj krvni tlak. Hipertenzija je vrlo čest problem koji zahvaća petinu opće populacije.

Što uzrokuje povišeni krvni tlak?

Kod devet od deset ljudi koji imaju povišen krvni tlak ne može se odrediti uzrok nastanka bolesti. Poznato je da se sklonost pojavi hipertenzije može naslijediti od roditelja. Ako jedan od vaših roditelja ima povišen krvni tlak, veći su izgledi da i vi obolite od hipertenzije nego ako oba vaša roditelja imaju normalan krvni tlak. Čak i kad vaši roditelji imaju normalan krvni tlak, postoji mogućnost, iako rjeđe, da obolite od hipertenzije. Okolina također ima veliku ulogu u nastanku povišena krvnog tlaka. Primjerice, možete smanjiti vjerojatnost nastanka hipertenzije ako držite tjelesnu masu pod kontrolom, ako održavate tjelesnu kondiciju, jedete zdravu hranu, ograničite unos alkohola (ne više od 0,5 dl žestokog pića ili 2 dl vina ili 4 dl piva na dan), izbjegavate lijekove koji mogu izazvati povišenje krvnog tlaka. Ne možete izabrati roditelje, ali možete smanjiti vjerojatnost da dobijete hipertenziju vodeći zdrav stil života.

Postoje i ostali, rjeđi uzroci hipertenzije. Najčešće su to poremećaji bubrega i endokrinih žlijezda. Vaš liječnik odredit će uzrok nastanka povišenog krvnog tlaka tako što će s vama razgovarati, pregledati vas i napraviti nekoliko jednostavnih testova krvi i urina. Kompliciranije pretrage često nisu potrebne.

Može li povišeni krvni tlak izazvati druge zdrastvene probleme?

Da, hipertenzija može dovesti do drugih ozbiljnih zdravstvenih problema, pa i do smrti. Povišeni krvni tlak još se naziva i «tihi ubojica» i to iz dva razloga. Prvo, tih je jer ne izaziva specifične simptome. Stanja poput vrtoglavice, nervoze, krvarenja iz nosa ili glavobolje rijetko imaju veze s hipertenzijom. Povišen krvni tlak može se otkriti samo tako da redovito mjerite tlak. Drugo, hipertenzija je ubojica. Ljudi koji ju ne liječe imaju puno veću šansu da umru ili da budu onesposobljeni zbog kardiovaskularnih komplikacija kao što je moždani udar, srčani infarkt, zatajenje srca, nepravilnost srčanog ritma i zatajenje bubrega, nego oni koji imaju normalan krvni tlak.

Kako ćete znati da je vaš krvni tlak previsok?

Jedini način da znate kakav je vaš krvni tlak jest da ga mjerite. Iako je to vrlo jednostavan proces, važno je da tlak bude pravilno izmjeren. Trebali biste sjediti bar pet minuta prije nego što ćete izmjeriti tlak. Ako ga mjerite dok ste nervozni, uzbuđeni ili ljuti, vrijednost tlaka može biti povišena zbog emocionalnog stanja. To može dovesti do primjene nepotrebne terapije ili do primjene previsokih doza lijekova. Osim toga, trebali biste izbjegavati hranu, alkohol, kofein i cigarete od 30 do 60 minuta prije mjerenja tlaka. Ako sjedite, trebali biste biti naslonjeni, a ruka na kojoj se mjeri tlak trebala bi vam biti u visini srca. Ako uzimate lijekove za snižavanje krvnog tlaka, bilo bi dobro da tlak izmjerite i u stojećem položaju. Takvim mjerenjem krvnog tlaka smanjit ćete rizik od vrtoglavice zbog previsoke doze lijekova.

Što znače brojevi koji označavaju vrijednost krvnog tlaka?

Vrijednost krvnog tlaka obično se označava dvama brojevima, naprimjer 116/72 ili 116 sa 72. Veći je broj vrijednost gornjeg ili sistoličkog tlaka. On označava najvišu vrijednost tlaka koji se stvori u arterijama nakon otkucaja srca. Manji je broj vrijednost donjeg ili dijastoličkog tlaka. On označava vrijednost tlaka u arterijama za opuštanja srca između dvaju otkucaja. Te vrijednosti pokazuju kolik otpor vaše male arterije pružaju protoku krvi. Tlak u velikim arterijama je kombinacija snage otkucaja srca i otpora malih arterija. Mlađi ljudi koji imaju hipertenziju obično imaju veću snagu srčanog otkucaja, dok stariji ljudi obično imaju veći otpor arterija. Neki ljudi, posebno stariji, imaju visok sistolički, a normalan ili nizak dijastolički tlak. Takvo stanje zove se izolirana sistolička hipertenzija, a pokazuje da su arterije tih ljudi postale vrlo krute.

Koja je poželjna vrijednost krvnog tlaka?

Krvni tlak nema stalnu vrijednost. On varira ovisno o fizičkoj aktivnosti, uzbuđenju, vremenu dana ili noći i o emocionalnim faktorima. Zato je važno da mjerite krvni tlak pravilno i u više navrata.


Optimalan krvni tlak, čija je vrijednost povezana s najmanjim kardiovaskularnim rizikom, je 120/80 (mjereno u milimetrima žive ili mmHg). Za mladu, zdravu ženu vrijednost krvnog tlaka od 90/60 potpuno je normalna. Kada vrijednost krvnog tlaka poraste i stalno se zadrži iznad 120/80, počinje rasti rizik od oboljenja od kardiovaskularnih bolesti. Povišeni krvni tlak je stanje kad je vrijednost sistoličkog krvnog tlaka stalno iznad 140, dijastoličkog krvnog tlaka iznad 90 ili oboje. Što je viša vrijednost krvnog tlaka, veći je kardiovaskularni rizik. Što dulje hipertenzija traje, veći je kardiovaskularni rizik. Ljudi koji boluju od dijabetesa ili bubrežnih bolesti trebali bi održavati vrijednost krvnog tlaka oko 120/80 jer njih hipertenzija najviše ugrožava.

Ako imate hipertenziju, što trebate učiniti da biste držali krvni tlak pod kontrolom?

Najvažnije za uspjeh liječenja je vaša potpuna suradnja. Morate postići dobru komunikaciju s liječnikom i morate dobiti informaciju o načinu liječenja. Razgovarajte s liječnikom o ciljnom tlaku koji morate postići. Vodite vlastitu evidenciju o izmjerenim vrijednostima krvnog tlaka. Razgovarajte s liječnikom o svakom problemu koji vas ometa u postizanju ciljne vrijednosti krvnog tlaka.


Svaki bolesnik koji boluje od povišenog krvnog tlaka ili ima veliki rizik oboljenja morao bi se pridržavati zdravog stila života. To znači: smanjite tjelesnu težinu ako ste predebeli, smanjite unos soli u organizam, povećajte količinu kalija i kalcija u prehrani, izbjegavajte prekomjeran unos alkohola u organizam (više od dva pića na dan), bavite se fizičkom aktivnošću i nikad nemojte pušiti. Izbjegavajte prekomjernu uporabu lijekova koji mogu povisiti krvni tlak, poput dekongestivnih nazalnih sprejeva ili tableta za bolove, tzv. nesteroidne antiinflamatorne lijekove (NSAIDs). Ako krvni tlak usprkos svemu tome ostane povišen, liječnik će vam propisati lijekove.

Može li se povišeni krvni tlak liječiti?

Da, povišen krvni tlak može se uspješno liječiti. Jedan od najvećih uspjeha u medicini u posljednjih 40 godina je liječenje hipertenzije lijekovima koji su dostupni od 1958. godine. Nažalost, većina ljudi koji boluju od povišenog krvnog tlaka uopće ne zna da boluje, a samo jedan od četiriju pacijenata pravilno se liječi.

Kako se liječi povišeni krvni tlak?

Prvi korak u liječenju je promjena stila života. Neki ljudi s minimalno povišenim krvnim tlakom uspješno će riješiti svoj problem samo primjenom zdravog stila života. Međutim, čak i uz primjenu zdravog stila života, kod nekih će ljudi s godinama, u jednom trenutku, biti potrebna terapija lijekovima. Iako se primjenjuje terapija lijekovima, zdrav stil života potrebno je održavati. To će povećati djelotvornost lijekovima i smanjiti njihovu potrebnu količinu. Jednom kad se počnu uzimati lijekovi, jako je važno da se njihovo uzimanje ne prekida. Ljudi koji prestanu uzimati lijekove gotovo se uvijek vrate na prijašnje vrijednosti krvnog tlaka ili čak i više. Liječenje je za većinu pacijenata doživotno. Ako imate ikakvih problema vezanih uz uzimanje lijekova, uvijek to recite liječniku. Nemojte sami prekidati uzimanje lijekova.

Koji lijekovi kontroliraju povišeni krvni tlak?

Vaš liječnik može vam propisati različite lijekove za regulaciju krvnog tlaka. Općenito, liječnik pokušava pronaći lijek koji je najbolji za pojedinog pacijenta. S obzirom da su svi pacijenti različiti, liječnik će odlučiti je li vaša hipertenzija potpuno nekomplicirana ili imate pridruženu bolest, kao na primjer dijabetes ili srčane bolesti, imate li neke specifične indikacije ili kontraindikacije za neki lijek i određuje li vaša prethodna terapija hipertenzije izbor lijeka. Vaša dob, rasa i stil života mogu utjecati na izbor lijeka. Ako prvi lijek koji vam je propisao liječnik nije učinkovit ili kod vas izaziva nuspojave, liječnik će vam propisati drugi lijek ili lijekove.

Lijekovi koji kontroliraju krvni tlak

Diuretici, koji povećavaju mokrenje s ciljem da smanje zadržavanje soli i vode u organizmu, te tako smanje volumen krvi u žilama. Oni su učinkoviti sami ili u kombinaciji s drugim lijekovima.
Beta-blokatori, koji usporavaju rad srca i smanjuju tlačno opterećenje.
ACE-inhibitori (inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima), koji blokiraju stvaranje specijaliziranog hormona koji se naziva angiotenzin II. Angiotenzin II izaziva sužavanje arterija i stimulira otpuštanje drugog hormona koji potiče bubreg na zadržavanje soli.
Blokatori angiotenzin II receptora (ARB's), koji opušta krvne žile blokirajući djelovanje angiotenzina II.
Blokatori kalcijevih kanala, koji postoje u dvama tipovima: dihidropiridini (DHP's) i nedihidropiridini (NDHP's). Oba tipa opuštaju krvne žile, usporavajući ulazak kalcija u stanice. Dihidropiridini malo povećavaju srčani ritam, dok ga nedihidropiridini malo usporavaju.
Alfa-1-blokatori djeluju na krvne žile tako da blokiraju učinak hormona koji sužavaju krvne žile poput norepinefrina. Oni se također često upotrebljavaju za liječenje bolesti prostate.
Alfa-2-agonisti, koji djeluju u mozgu tako da smanje djelovanje živčanog sustava na sužavanje krvnih žila.
Direktni vazodilatatori, koji opuštaju zidove krvnih žila.
Simpatički živčani blokatori, koji sprečavaju simpatičke živce da sužavaju krvne žile.

Zašto je za liječenje povišenog krvnog tlaka potrebna vaša potpuna suradnja?

U cilju kontrole povišenog krvnog tlaka ili bilo koje druge bolesti i u cilju postizanja najboljeg rezultata liječenja, pacijent mora slijediti medicinske savjete. To uključuje življenje zdravim stilom života i uzimanje lijekova u količini i u vrijeme koje je preporučio liječnik. Puno ljudi, nažalost, ne živi zdravim stilom života i ne uzima lijekove kao što im je propisano. Mnogi ljudi jednostavno zaborave uzeti lijekove. Drugi prestanu uzimati lijek jer vjeruju da im je od njega lošije ili zato što im je preskup. Neki prestanu uzimati lijek jer im je bolje i pogrešno zaključe da im lijek više nije potreban. Neki prestanu uzimati lijek jer im se krvni tlak normalizira i pogrešno zaključe da su «izliječeni». Nekontrolirana hipertenzija ozbiljan je problem. Ona može izazvati bolesti srca, srčani infarkt, moždani udar ili zatajenje bubrega. Ako osjetite nuspojave od svojeg lijeka ili imate problema s uzimanjem lijeka na način na koji vam je propisan, nastavite ga uzimati, ali kontaktirajte sa svojim liječnikom ili ljekarnikom što prije i razgovarajte s njim o tome.

Trebate li sami mjeriti krvni tlak?

Ljudi s hipertenzijom koji sami mjere svoj krvni tlak i vode točnu evidenciju o izmjerenim vrijednostima mogu razgovarati o vrijednostima svoga krvnog tlaka sa svojim liječnikom na redovitim pregledima ili u situacijama kada se te vrijednosti drastično mijenjaju. Oni su u velikoj mjeri uključeni u svoje liječenje. Ako mjerite krvni tlak kod kuće, morate uskladiti svoj tlakomjer s onim u ordinaciji vašeg liječnika kako biste bili sigurni da su izmjerene vrijednosti točne. Pitajte liječnika koliko često trebate mjeriti krvni tlak. Vrijednosti vašeg krvnog tlaka neće biti iste tijekom dana i mogu biti više ako ste pod stresom ili ako imate bolove. Mjerite krvni tlak uvijek u isto doba dana kako biste dobili vrijednosti koje se mogu najbolje uspoređivati. Bez obzira na sve, najtočnije vrijednosti vašeg krvnog tlaka su one koje vam izmjeri zdravstveni djelatnik, znači, liječnik ili medicinska sestra.

Kako si još možete pomoći?

Uzimanjem Omega 3 proizvoda (Arctic Omega 3, Omega 3) dolazi do sniženja povišenog krvnog tlaka za 5-6 mmHg.

Jeste li znali?

Sniženje krvnog tlaka za 5-6 mm Hg smanjuje smrtnost za 20%, rizik od koronarne bolesti srca 14%, a rizik od nastanka moždanog udara 40%